Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja

Piši da te razumiju,

govori da te slušaju,

čitaj da odrastaš.

L.C. Powell

facebook-logo 400x400instagram logoyoutube

logonew

OSTANIMO ODGOVORNI


Produljenje roka posudbe:

Produljenje roka posudbe isključivo šaljite na ovu e-adresu


Međunarodni dan materinskoga jezika – Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje.
Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji.
Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.
Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kreativnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika.

DSCN8670


Bogatstvo hrvatskog jezika – dijalekti i narječja

Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni jezik te sve narodne govore kojima se služe Hrvati. Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati (i kajkavski Slovenci), dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci. Od štokavskih dijalekata arhaičnim šćakavskim (tzv. slavonskim) govore samo Hrvati, novoštokavskim ikavskim i ijekavsko-šćakavskim Hrvati i Bošnjaci, a novoštokavskim ijekavskim Hrvati na više terena i na širem dubrovačkome području. Hrvati u Gradišću (Austrija, Mađarska, Slovačka) služe se uglavnom dijalektima čakavskoga, rjeđe štokavskoga i kajkavskog narječja, Hrvati u talijanskoj pokrajini Molise štokavskim narječjem, a Hrvati Krašovani u Rumunjskoj služe se jednim torlačkim dijalektom.
Početci standardizacije današnjega hrvatskog jezika sežu u XVIII. stoljeće. Međutim, i prije toga razdoblja na prostoru sjeverozapadne Hrvatske razvija se kajkavski standardni jezik, dok se na ostalim hrvatskim područjima, bez obzira na to pripadaju li štokavskomu ili čakavskomu narječju, utiru temelji današnjemu standardnom hrvatskom jeziku koji nastaje na organskoj novoštokavskoj podlozi zapadnoga tipa.
U hrvatskoj dijalektologiji za srodnu skupinu dijalekata u uporabi je naziv narječje, narječja se granaju na dijalekte a dijalekti na mjesne govore.

DSCN8671


Hrvatski jezik obuhvaća tri narječja koja se prema upitnoj zamjenici nazivaju:

1. čakavsko narječje,
2. kajkavsko narječje,
3. štokavsko narječje.


Hrvatski dijalekti čakavskoga narječja:

1. buzetski (gornomiranski)
2. jugozapadni istarski (štakavski čakavski)
3. sjevernočakavski (ekavski čakavski)
4. srednjočakavski (ikavsko-ekavski čakavski)
5. južnočakavski (ikavski čakavski)
6. lastovski (jekavski čakavski)


Hrvatski dijalekti kajkavskoga narječja:

1. plješivičkoprigorski
2. samoborski
3. gornjosutlanski
4. bednjansko-zagorski
5. varaždinsko-ludbreški
6. međimurski
7. podravski
8. sjevernomoslavački
9. glogovničko-bilogorski
10. gornjolonjski
11. donjolonjski
12. turopoljski
13. vukomeričko-pokupski
14. donjosutlanski
15. goranski


Hrvatski dijalekti štokavskoga narječja:

1. Nenovoštokavski
2.
Slavonski (Arhaični ikavsko-ekavski)
3.
. Istočnobosanski (Ščakavski jekavski)
4
. Novoštokavski
5.
Novoštokavski ikavski (Zapadni)
6
. Novoštokavski jekavski (Istočnohercegovački)

DSCN8672


Za kraj, par rečenica iz sastavka jedne hrvatske djevojčice iz 7. razreda koja živi u Ulmu u Njemačkoj, a čiji su roditelji došli u tuđinu iz hrvatskog Prigorja:

“Hrvatski jezik je jezik mojih pradjedova i zato mi je najljepši na svijetu.
Kad ga pričam ovdje u tuđini osjećam povezanost s domovinom mojih predaka.
On je moj materinski jezik, dio je mene i ja dio njega. Jedno smo kao majka koja grli svoje dijete, tako i ja grlim svoj hrvatski.
A najdraže mi je pričati prigorskim govorom, govorom moje bake, djeda i dragih prijatelja.
Hrvatski jezik je dio naše kulture, naš ponos i trebamo ga čuvati gdje god bili!”